U 16. vijeku u Sloveniji su štampane knjige na bosanskom jeziku

Izvor: miruhbosne.com

Malo poznate crtice iz historije bosanskog jezika…

Iz naučnog rada ‘O NEKIM SOCIOLINGVISTIČKIM ASPEKTIMA „HASANAGINICE“ autora Jasmina Hodžića.

-Kad je u pitanju sami jezik balade, iz nekoliko Fortisovih napomena mogu se izvesti zaključci da se tu zapravo radi o bosanskom narječju, za razliku od primorskog ilirskog.

Je li to ista pohvala jeziku koju je dao i hrvatski isusovac Jakov Mikalja, ili hrvatski pjesnici Andrija Kačić-Miošić, Matija Antun Reljković, i drugi?

Da li je to jezik i prve štokavske gramatike, isusovca Bartola Kašića? Posebno je zanimljivo kako je Kašićeva gramatika nastala, te kako i zašto je povezana s bosanskim jezikom?

Interesantan je malo poznat podatak da se prva ideja o zajedničkom jeziku svih Južnih Slavena veže upravo za bosanski govor. Od 1557. do 1563. godine u Urahu (Slovenija) postojao je zavod za štampanje biblijskih protestantskih knjiga.

Zavod je vodio Primož Trubar, štampajući knjige na bosanskom jeziku. „Zato se jedino knjige prevedene na bosanski jezik mogu, po mišljenju Trubara, čitati i razumjeti u čitavoj Hrvatskoj, Dalmaciji, Bosni, Srbiji i Bugarskoj, mada se neke riječi i slova neće svakome sviđati, budući da Hrvati i Dalmatinci govore nekoje riječi drugačije od Bosanaca i Srba“ (Gajević 1999: 69).

O daljnjoj sudbini ovog velikog poduhvata, D. Gajević kaže:

U skladu s ovakvom Trubarevom koncepcijom, pristupilo se u pomenutom biblijskom zavodu prevođenju i štampanju knjiga na bosanski jezik. Te knjige su trebale da doprinesu širenju protestantskog pokreta među Južnim Slavenima. Pošto je ovaj pokret vrlo brzo ugušen u svim južnoslavenskim zemljama, zahvaljujući energičnoj akciji katoličke crkve, pomenute knjige se nisu mogle ni širiti ni preštampavati. (…)

Knjige na bosanskom štampane i u Rimu

Ali, ideja o tom i takvom jeziku ipak se nije ugasila. Nju je jednostavno preuzela katolička crkva i iskoristila, kao što ćemo vidjeti, za svoje protivreformacijske ciljeve i potrebe. (Gajević 1999: 69).

I tako je prva štokavska gramatika povezana sa širenjem vjerske misli katoličke crkve, jer je najlakše bilo na najrasprostranjenijem i najpopularnijem idiomu proširiti svoje ideje. Tako je isusovac Bartol Kašić angažovan da napravi prvu štokavsku gramatiku. Da su knjige na bosanskom štampane u Rimu (kao i prva štokavska gramatika) pokazuje i primjer knjige franjevca Mihovila Radniča, na čijoj naslovnici piše: „Ilirski idiom, složeno i izrađeno u jezik Slovinski Bosanski“ (Radnič 1683). Donosim i fotografski zapis naslovne stranice:

Prikaži više
Back to top button
Close